Štitnjača i koji su simptomi te bolesti?
Štitnjača je žlijezda leptirasta oblika. Smještena je u donjem dijelu vrata, točnije ispred dušnika, a ispod grkljana. Sastoji se od dva dijela, lijevog i desnog režnja koje spaja središnji suženi dio.
U normalnim uvjetima, rad štitnjače kontroliraju hipotalamus odnosno mala moždana struktura koja kontrolira funkciju endokrinog sustava u našem organizmu. Dok je hipofiza – najznačajnija endokrina žlijezda smještena u lubanji koja je odgovorna za rad svih drugih endokrinih žlijezda.
Upravo je hipofiza ta koja lučenjem hormona tireotroponina (TSH) kontrolira rad štitnjače te ju potiče na izlučivanje njena 2 hormona, tiroksina (T4) i trijodtironina (T3).
Hormoni štitnjače
Za početak, štitnjača je najznačajnija energetska žlijezda što znači da je upravo ona najznačajnija za proizvodnju energije u našem tijelu. Isto tako ova žlijezda svojim hormonima regulira rad svih tjelesnih stanica, odnosno izravno utječe na stanični metabolizam.
Ukratko, ona svojim radom djeluje na cjelokupan organizam čovjeka. Točnije od krvožilnog i dišnog sustava do mozga, od kretanja i spavanja do probave, a osim toga ima utjecaja i na rad drugih žlijezda, kao što su nadbubrežna i spolne žlijezde.
Kako smo već spomenuli, štitnjača luči 2 hormona, tiroksin i trijodtironin. Štitnjača je žlijezda s egzogenim izlučivanjem, što znači da svoje hormone luči u krv, tj. unutar organizma. Kako bi štitnjača mogla regulirano otpuštati svoje hormone, važan je jod. Njegov nedostatak dovodi do povećanja štitnjače i gušavosti, odnosno strume.
U koliko vas zanima više informacija o riješavanju problema sa imunitetom, hpv- virusom i sličnim problemima, pročitajte u našem članuku: Hpv Virus prirodno riješenje problema.
Što nam omogućuju hormoni štitjače?
Štitnjača, ta mala žlijezda, sa svoja dva hormona utječe na rad cjelokupnog organizma. Za početak, omogućuju normalan rast i razvoj središnjeg živčanog sustava.
Hormoni štitnjače važni su i za regulaciju tjelesne temperature i održavanje aktivnosti centra za disanje. Štitnjača svojim hormonima utječe i na rad srca – povećava kontraktilnost mišića i brzinu rada srca. Osim toga, djeluje i na probavu, odnosno na rad crijeva. Tiroksin i trijod tirornin imaju utjecaj i na izgradnju kosti, a također utječu i na razinu šećera i masnoća u krvi. Naravno, ako dođe do poremećaja u radu štitnjače, to će se odraziti na sve ove stavke.
Najčešće bolesti štitnjače
Od širokog spektra bolesti koje mogu nastati nepravilnim radom ove žlijezde, ukratko ćemo vam prikazati dvije najčešće.
Usporeni rad štitnjače(hipotireoza)
Prvi poremećaj rada štitnjače naziva se hipotireoza. Ovo je najčešći poremećaj rada štitne žlijezde koji se javlja kad štitnjača ”zabušava”. Do ovog poremećaja dovodi smanjena hormonalna aktivnost. Drugim riječima, štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona za potrebe organizma.
Zbog toga se javlja pospanost, umor i bezvoljnost. Osim toga, hipotireoza ima utjecaj i na naše tijelo. Javlja se nedostatak apetita, no unatoč tome prisutno je debljanje i nadutost. Koža postaje suha, ispucala i gruba, a kosa slaba i rijetka te je sklona opadanju.
Kod žena mogu biti prisutne i obline menstruacije. Ovaj poremećaj se nažalost ne može izliječiti, no nadomjesnom hormonalnom terapijom uspješni se drži pod kontrolom. Od iznimne su važnosti redovite kontrole kako bi liječnik mogao prilagođavati doze lijekova ovisno o stanju štitnjače.
Ubrzani rad štitnjače(hipertireoza)
Za razliku od hipotireoze, hipertireoza je stanje kada štitnjača radi ”prekovremeno”. Točnije, dolazi do izlučivanja hormona u količinama koje daleko veće nego što je potrebno našem organizmu.
Ovaj poremećaj također utječe na naš cjelokupni organizam. Tako se javljaju promjene u ponašanju poput razdražljivosti i napetosti.
Za razliku do hipotireoze, u stanju povećanog lučenja hormona štitnjače prisutna je stalna glad i potreba za jelom, no unatoč tome osoba konstantno gubi na tjelesnoj težini. Prisutne su i smetnje spavanje, drhtanje ruku i osjetljivost na toplinu.
Kod žena se ovaj poremećaj očituje i oskudnim mjesečnicama. Ovo je stanje teže držati pod kontrolom nego li hipotireozu. S obzirom na to da je potrebno smanjiti razinu hormona štitnjače, nadomjesna terapija dolazi u obzir.
Jedna je opcija kirurško odstranjenje štitnjače odnosno njenog dijela, što se danas radi samo ako su prisutni čvorići sa zloćudnim stanicama. Terapija uključuje lijekove koji usporavaju proizvodnju hormona ili primjenu radioaktivnog joda.
Nažalost, liječenje hipertireoze nerijetko dovodi do stanja hipotireoza što zahtjeva i promjenu terapiju.