Sportske ozljede – važnost i mogućnosti prevencije
Unatoč pozitivnom karakteru rekreativnog bavljenja sportom, on sa sobom nosi i određen rizik, onaj od ozljeđivanja tj. od sportske ozljede.
Važno je razmotriti o kojim se potencijalno sportskim ozljedama najčešće radi te koji su načini njihove prevencije.
Svaka tjelesna aktivnost u okviru rekreacije smanjuje razinu stresa kod pojedinca, uzročnika većine bolesti. Svakodnevno vježbanja od 30 minuta smanjuje ujedno i rizik od pojave raznih bolesti.
Među njima se posebice ističu šećerne i kardiovaskularne bolesti.
Također, ona je izuzetno važna za pripadnike treće životne dobi, jer tjelesna aktivnosti uvelike pripomaže zadržavanju tonusa i snage mišića te općoj pokretljivosti. Upravo za navedenu skupinu je posebice važno imati na umu primjerene oblike tjelovježbe.
Razlog tome je što pretjerana tjelesna aktivnosti može dovesti do ozbiljniji tjelesnih sportskih povreda. Stoga, općenito govoreći, za sve dobne skupine je važan uvid u razine opasnosti od ozljeđivanja te vrste ozljeda.
Želite li više saznati o HPV- virusu ili o tome kako podignuti imunitet organizma, sve to možete pročitati u našem novom članku: HPV virus – prirodno riješenje problema
Osnovna uputa prije svake sportske aktivnosti!
Prva uputa koju osobe dobivaju pri početku određene sportske aktivnosti, bilo da je riječ o nogometu, tenisu, košarci ili nekom drugom sportu, jest obavljanje kvalitetnog zagrijavanja.
Sportske ozljede se najčešće i javljaju ako se pojedinac ne zagrije.
Kada je pak riječ o naravi ozljeda, one mogu biti sljedeće:
Akutne ozljede
Neka od obilježja akutnih ozljeda jest da nastaju iznenada javljanjem oštre boli.
Ta bol je popratni simptom određene vrste traume kao što su iščašenja, uganuća, istegnuća i sličnih ozljeda.
Uz bol javlja se i crvenilo, oteklina, krvarenje u žarištu ozljede te pojava hematoma.
Kronične ozljede
Kad je riječ o kroničnim sportskim ozljedama, one nastaju kao posljedica prekomjernog treniranja.
Prekomjerno treniranje dovodi do neprimjerenog opterećenja, a koje pak dovode do ponavljanja mikro-trauma koje nadilaze sposobnost oporavka tkiva.
Ono pak dovodi do pojave koja se obično naziva sindrom naprezanja, a koje ima kao posljedicu upalu tetiva, pri čemu obično stradaju meka i potporna tkiva.
Ozljede zglobova
Najčešće nastaju prilikom pada s bicikla i padova u kontaktnim sportovima. Uobičajene sportske ozljede zglobova su ozljeda koljena, zapešća, laktova, ramena i skočnog zgloba.
Neki od simptoma koji ih prate jesu bol, ukočenost, slabost, nestabilnost, oticanje i nepokretnost.
Ozljede mišića i tetiva
Ova sportska ozljeda posljedica je istezanja mišića i tetive. Obilježava ju bol, osjetljivost ili pak nemogućnost kretanja, kontrakcije mišića te opći gubitak snage.
Ozljede ligamenata
Posljednji izdvojeni tip su ozljede ligamenata. Zbog njihove vlaknastog, gotovo elastičnog tkiva, a koja povezuju kosti u tijelu, često su žrtva raznih ozljeda, posebice u sportu.
Njihova funkcija stabilizatora zgloba biva nerijetko onemogućena zbog naglih sportskih pokreta koji u konačnici dovode do sportske ozljede. Jedan od najčešće viđenih primjera jest onaj s nemogućnošću izvijanja lakta prema nazad.
Načini pružanja prve pomoći prilikom sportske ozljede
Jedno od najpoznatijih pravila jest R.I.C.E.R. pravilo koje je sastavljeno od nekoliko koraka.
Tu ubrajamo mirovanje (eng. Rest), ledom (eng. Ice), pritisak (Compression), povišenje položaja (eng. Elevation) i, ovisno o potrebi, imobilizaciju.
Njihov učinak je vidljiv kod iščašenja, manjih podljeva, boli mišića, bolnih kretnji. Također, sprječava i daljnje ozljeđivanje do kojeg bi dovelo ako se ne bi adekvatno zbrinula ozljeda.
U svrhu uvida u jasnije značenje navedenih etapa navodimo neke od njih:
- Odmor je prvi i glavni pristup saniranju ozljede
- Hlađenjem se smanjuje bol, oticanje te unutarnje krvarenje. Važno je naznačiti da se hladni oblog ne treba stavljati neposredno na kožu, posebice onu povrijeđenu.
- Stavljanje stabilizacijske kopče, flastera ili zavoja poslužit će u svrhu postizanja pritiska kojim se dodatno zaustavlja oticanje.
Povišeni položaj i podizanje ozlijeđenog dijela tijela također doprinosi smanjenju krvarenja i oticanja te na kraju i smanjenju boli.
Zaključno, imajući sve navedeno u vidu, potrebno je još jednom ukazati na već spomenutu prevenciju, kao najvažniji čimbenik borbe protiv sportskih ozljeda.
Uz pravilno zagrijavanje, važno je imati u vidu još neka pravila. Polagano povećavanje razine vježbanja tijekom zagrijavanja, održavanje umjerene razine aktivnosti tijekom cijelog tjedna, rastezanje i relaksacija te odabir udobne i kvalitetne opreme samo su neka od njih.
Sve to smanjuje razinu vjerojatnosti od pojave ozljeda, a time i trajanje samog liječenja.