Voda – zašto i koliko je potrebno za normalnu funkciju organizma?
Voda označava presudnu ulogu za ljudski organizam.
To uostalom potvrđuje i postotak vode u čovjekovu tijelu, koji u prosjeku iznosi oko 70 posto. Čovjek starenjem, odnosno odumiranjem stanica ujedno i gubi na udjelu vode u organizmu.
Osim o dobi, količina vode u organizmu ovisi i o samoj građi tijela, konkretno o vrsti stanica. Različite stanice sadrže različite postotke vode u sebi.
Dok mišićne stanice sadrže oko 70 do 75 posto vode, one masne pak sadrže tek 10 do 15 posto vode.
Sve središnje funkcije organizma zahtijevaju prisutnost vode kao uvjet za vlastito funkcioniranje.
Respiracija, probava, asimilacija, metabolizam i reguliranje temperature ovisni su o vodi. Voda nas ujedno štiti od pregrijavanja jer omogućuje znojenje kao prirodni način hlađenja tijela. Također, voda isto tako ispire otrovne i otpadne tvari.
Tijelo putem disanja i znojenja troši vodu te stoga svakodnevno zahtijeva novi unos vode kako bi moglo neometano funkcionirati. Imajući sve navedeno u vidu stručnjaci preporučuju 6 do 8 čaša vode na dan.
Međutim, novija istraživanja su pokazala da je organizmu potrebno i više. Ženama oko 10 čaša dnevno, a muškarcima čak 12, s obzirom na cjelokupnu tjelesnu masu.
Imate problema sa slabim ili konstantnim padom imuniteta? Pročitajte naš novi članak : Aloe Vera-put do snažnijeg imuniteta!
Voda – najbolja prevencija bolesti
Također, novija istraživanja o ulozi vode u ljudskom tijelu su pokazala da pravilan unos vode ujedno služi i kao prevencija od kroničnih bolesti.
Neka od istraživanja su uočila vezu između nedovoljnog unosa vode i karcinoma mjehura, debelog crijeva, dojki, prostate, bubrega i testisa.
Problem s prepoznavanjem manjka vode u organizmu?
Veliki problem za ljudski organizam predstavlja slabljenje osjeta za žeđ pri starenju.
Također, starije, slabo pokretne osobe često i zbog stalne potrebe odlaska na zahod izbjegavaju piti tekućinu u mjeri u kojoj bi htjele.
Međutim, neki od znakova osim žeđi su i:
- glavobolja,
- suha koža, suha usta i jezik s gustom slinom,
- umor,
- grčevi u ekstremitetima,
- smanjeno znojenje,
- povišena tjelesna temperatura,
- ubrzan otkucaj srca,
- nedostatak koncentracije,
- tamna boja urina (i sama boja urina može nam pokazati kolika je koncentracija vode),
- mučnina, povraćanje, itd.
Ako smo pravilno unijeli vodu u organizam, mokraća bi trebala biti svjetla, gotovo čista i slabijeg mirisa.
Preporuke
Prije navođenja onih korisnih tekućina za organizam, još važnije je upozoriti na one štetne po njega.
Alkoholna, gazirana i zaslađena pića kao i pića bogata kofeinom pospješuju proces dehidracije te ih je potrebno izbjegavati, posebice u većim količinama.
Preporučuje se stoga izvorska, mineralna i stolna voda, potom biljni čajevi, juhe, izotonični napitci te prirodni voćni sokovi.
Uz navedeno potrebno je navesti da dnevnom unosu tekućine pridonose i namirnice s visokim udjelom vode, kao što su voće i povrće.
Osim održavanja primjerene razine vode u tijelu, prirodni voćni sokovi mogu spriječiti jutarnju hipoglikemiju. Hipoglikemiju obilježava pad razine šećera, a koja pak može uzrokovati neke od smetnji.
Tegobe koje se javljaju su najčešće vrtoglavica, slabost, promjene raspoloženja, bol, anksioznost i depresija.
Također, količina unosa tekućine u organizam ovisi o nekoliko čimbenika: intenzitetu tjelesne aktivnosti, zatim unosu hrane s mnogo vlakana, tijekom visokih temperatura, boravku na velikoj nadmorskoj visini, na mjestima s malom količinom vlage, tijekom bolesti (temperatura, dijareja, itd.).
Tijekom povećane tjelesne aktivnosti poput bavljenja sportom potrebno je piti vodu ili piće koje sadrži dodatne elektrolite.
I to prije početka aktivnosti, zatim nastaviti piti u proporcionalnim razmacima tijekom aktivnosti i isto tako netom nakon završetka vježbe.
Kako i kada unositi vodu u organizam?
Vodu je najpreporučljivije piti ujutro nakon buđenja pa sve do kraja dan u manjim gutljajima. Preporučljivo je dodati u vodu krišku limuna ili limete kako bi tekućina poprimila okus.
Također, preporučuje se konzumiranje hlade vode jer topla voda brže otapa zagađivače iz vodovodnih instalacija i armatura.
Za pravilno odnošenje prema vlastitom tijelu, a time i zdravlju, potrebno je usvojiti navedene preporuke.
Najbolja prevencija od bolesti jest usvajanje pravilnog unosa tekućine kao dio svih ostalih čovjekovih svakodnevnih navika.