Motivacija i njen pad- glavni krivca za odustajanje
Naše svakodnevno obavljanje različitih radnji izloženo je opasnosti od pada motivacije pri njihovu vršenju i konačno odustajanju.
Naravno, postavlja se pitanje kako navedeno spriječiti?
Motivacija odnosno pad motivacije nekada je posljedica sumnje u ono što radimo i cilj zbog kojeg odrađujemo određen posao, zamorenost rutinom koja prati neki posao.
Isto tako treba naglasiti da je ono ponekad i posljedica nedostatka snage i energije.
Čak i u takvim situacijama, dobar pristup, odnosno stav prema poslu, može nas izvući iz kritičnih situacija naše motivacije i koncentracije.
Brojni su savjeti koji nam mogu pomoći u izgradnji pristupa u borbi s motivacijskim krizama, a u nastavku otkrijte neke od njih.
Greške su svakodnevna stvar – prihvatite ih!
Plan u izvršenju određenog cilja uvijek ostaje samo plan. Život zavrluda stazu ka putu ka cilju.
Koliko god imali kontrolu nad određenim stvarima, uvijek postoji nepredvidljivi čimbenik koji nas zakoči na putu.
Međutim, važno je gledati na navedeno i s pozitivne strane, osim što se učimo nošenju s novonastalom situacijom, nerijetko moment iznenađenja može imati i pozitivan karakter.
Može nam se posrećiti. Osim navedenog nepredvidljivog karaktera okolnih uvjeta, postoji i onaj zavisan sam od nas.
Naše stanje svijesti, raspoloženje nije uvijek na jednakoj razini pa čak i pri najvećoj koncentraciji mogu nam se dogoditi greške.
Najvažnije je pri tome premjestiti fokus sa straha od njihove pojave na načine nošenja s njima. Jer one su svakodnevna pojava.
Što prije prihvatimo navedeno, lakše ćemo se nositi s njima i u konačnici će ih biti manje.
Mali koraci – izvor najveće motivacije!
Pri poslovima koji su uglavnom rutinski i koji ovise u velikoj mjeri o našoj razini motivacije, važno je imati u vidu samokontrolu iliti samomanipulaciju.
Samokontrola pri navedenim situacijama u kojima nismo raspoloženi za obavljanje pojedinih radnji.
Samomanipulacija kojom predviđajući moguće motivacijske krize osmišljavamo načine upravljanja i sprječavanja istih.
Upravo ukazivanje na značajnost malih koraka i uspjeha jest jedan od načina postizanja navedenog.
Svakodnevno postavljanje pojedinih uspjeha u okvir cjelokupne slike zamišljenog cilja i naznačivanje ovisnosti onoga čemu u konačnici težimo pruža nam utjehu u zapadanju u motivacijske krize.
Važna uloga vremena – vrijeme kao oblik samokontrole!
Jedan od glavnih postupaka u izbjegavanju pojave motivacijskih kriza jest vremensko ograničenje.
Često nas vremenska neodređenost dovodi do zanemarivanja planiranog posla te odmakom od njega ujedno dovodi do sumnje u njegovu smislenost.
Dovodi i do sumnje u korisnost nama i učinkovitost samog postupka postizanja istog.
Stoga vremensko ograničenje, pogotovo dnevno određeno (minute, sati) za obavljanje nekoga posla, preuzima ulogu savjesti.
Ono, postavljajući se kao izvanjski kriterij kakav je vrijeme, u većoj mjeri nas primorava na obavljanje određenog posla nego što bi to učinila sama naša početna nakana u obavljanju određenih zadataka.
Otklonite izvore obeshrabrivanja
Bilo da je riječ o vijestima, pojavama ili ljudima, potrebno je sve izvore obeshrabrivanja i nekonstruktivne kritike otkloniti iz neposredne okoline.
Brojni nepotrebni neaktivni podražaji koje ne doprinose poboljšanju u načinu obavljanja određenih životnih poslova i izazova, već su samo destruktivnog karaktera, uvelike ometaju želju i motivaciju pri obavljanju svakodnevnih radnji.
Ekstrinzični (izvanjski) čimbenici jesu jedni od najvećih uzroka opadanja razine motivacije i rušenja samopouzdanja.
Važnost imanja u vidu posljedica mogućeg neuspjeha
Pri obavljanju svakog posla moramo imati u vidu mogući neuspjeh, kako kao motivaciju za njegovo bolje obavljanje, tako i kao oprez pri uopće odluci za njegovo obavljanje.
Značaj uspostave vlastitog ritma
Upoznavanje sebe i vlastitih mogućnosti važan je čimbenik i u određenju načina na koji bi najproduktivnije obavljali određen posao.
Prepoznavanje temeljnih karakteristika svakodnevnog djelovanja pripomaže nam u određenju najprimjerenijeg ritma njihovu obavljanju.
Na kraju, važno je reći da sve navedeno treba poslužiti tek kao orijentir u potrazi za što potpunijim i produktivnijim pristupom svakodnevnom funkcioniranju u obavljanju poslova, praćenim visokom razinom motiviranosti i zadovoljstva.